Kapela Svetog Roka  u Svetoj Nedelji prvi put se spominje  u kanonskoj vizitaciji iz 1668. godine kao drvena kapela. Pretpostavlja se da je građena oko 1650. godine, kao zavjetna kapela nakon epidemije kuge zabilježene te godine u Zagrebu i okolici (što se vremenski poklapa i s izgradnjom crkve Svetog Roka u Zagrebu, na današnjem Rokovom perivoju). 

Današnja zidana barokna kapela potječe iz 1728. godine. Navedena godina uklesana je u zaglavnom kamenu dovratka kapele, iznad kojeg se nalazi mali zvonik te niša s kipom titularnog sveca. Pretpostavlja se da je građena donacijama župljana te vlastelinske obitelji Erdődy. 

Kapela je jednobrodna građevina pravokutnog oblika, nadsvođena križno-bačvastim svodovima. Sva pročelja su ukrašena plitkim bijelim lezenama. Najveća je vrijednost impozantni kasnobarokni oltar Svetog Roka iz 1751. godine (obnovljen 1998. godine). Oltar s kipovima svetaca, remek je djelo nepoznatog autora, vjerojatno pripadnika tzv. tirolske škole. Vrijedna je i barokna propovjedaonica sa slikama evanđelista te orgulje (pozitiv) iz 1799. godine koje je gradio slovenski graditelj orgulja Anton Scholtz. 

Uz kapelu se veže zavjetno Rokovsko proštenje (16. kolovoza), kao središnje župno proštenje u Svetoj Nedelji u čast Svetog Roka, zaštitnika od kuge.